Saznajte više o Istri - Kratki povijesni pregled Istre
Istra, ime joj dolazi od imena starih autohtonih stanovnika poluotoka, tzv Histri koji su živjeli na tom području 800 - 500 pne.
Tijekom proteklih stoljeća Istra je bila pod utjecajem različitih zemalja i kultura, Rimljani, Grci, Slaveni, Mlečani i Habsburgovci su vladali Istrom i na različite načine utjecale na kulturu Istre.
Neki znanstvenici nagađaju da se imena Histra i Istri odnose na latinski naziv Hister, ili Dunav.
Drevni legende netočno su pripovijedale da Dunav podijeljen u dva kraka "dvokraki" da jedan krak dolazi do mora u blizini Trsta, kao i na Crnom moru. Priča o "Bifurkaciji Dunava" je dio Argonautskih legenda.
Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva, područje je bio opljačkano od strane Gota, Istočnog Rimskog Carstva, i s Avarima, Langobardima pripojena Kraljevini u 751.g. pripaja franačkog kraljevstva Pippin III u 789.g. a potom sukcesivno pod kontrolom grofova Carantania, Meran, Bavarske i patrijarha Akvileje, prije nego što je na teritoriju Mletačke Republike u 13. stoljeću.
Tijekom stoljeća Istra je bila pod raznim vlastodršcima.
Ovdje je kratki pregled svakog s kratkim opisom:
Mletačke Republike i Svetog Rimskog Carstva
Obalna područja i gradovi Istre došli pod mletački utjecaj u IX stoljeću, ona je postala definitivno teritorij Republike Venecije 1267.g. Unutrašnji dio Istre oko Mitterburg (Pazin), držan je stoljećima pod vlašću Svetoga Rimskog Carstva.
Austrijsko Carstvo (1797-1805)
Mletačka vladavina ostavlja snažan trag na regiji, koje se još uvijek mogu vidjeti i danas. Unutrašnji dio Istre oko Mitterburga, održan je stoljećima Svetoga Rimskog Carstva. Mletački dio poluotoka postao je
1797.g. uz ugovor Campo Formio.
Talijanski Kraljevstvo (Napoleonova carstva) 1805-1813.g.
Razdoblje Svetog Rimskog Carstvo završilo je početkom Napoleonove vladavine 1805-1813.g. kada Istra postaje dijelom Italije i Kraljevine Ilirskih provincija Napoleonove carstva.
Austrijsko Carstvo (1814-1918)
Nakon tog kratkog perioda novoosnovanog Austrijsko Carstvo vladalo je Istrom kao tzv "Küstenland" koja je uključivala grad Trst i Gorizia u Friuli do 1918.g. U to vrijeme u granice Istre uključen je dio onoga što je danas talijanska Venezia-Giulia i dijelove današnje Slovenije i Hrvatske, ali ne i grad Trst. Danas su granice Istre definirane drugačije.
Kraljevina Italija 1918-1945
Istre pod talijanskom vlašću (1918.-1945.g.). Fašizam preuzima vlast u Italiji 1922.g. četiri godine nakon što je pripojena Istra.
Nakon Prvog svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, Istra je dodijeljena Italiji. Nakon pojave fašizma, dijelovi istarskog stanovništva koji su Hrvati i Slovenci biljahu izloženi politici prisilne talijanizacije i kulturnog potiskivanja. Oni su izgubili pravo na obrazovanje i pravo vjerskih praksi na njihovim majčinskim jezicima. Organizacije TIGR se smatra prvim oružanim antifašističkim otporom i prva takva skupina u Europi, osnovana je 1927.g. i ubrzo prodire u slojeve slovenskog i hrvatskog govornog dijela Istre.
SFR Jugoslavija 1945-1991
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, Istra je bila uključena u Jugoslaviju, osim malog dijela u sjeverozapadnom uglu koji su tvorili Zona B privremeno nezavisni Slobodni teritorij Trsta (Trst), zona B pod upravom Jugoslavenske, a nakon de facto raspuštanja Slobodni teritorij 1954.g. je također uključen u Jugoslaviju. Samo gradiću Muggia (Milje), u blizini Trsta, kao dio zone je ostao u Italij.
Događaji tog razdoblja su vidljivi u Puli. Grad je imao talijanski većinu, i nalazi se na najjužnijem dijelu istarskog poluotoka. Između prosinca 1946. i septembra 1947. veliki dio gradskog stanovništva je emigrirao u Italiju. Najviše ih je emigriralo neposredno nakon potpisivanja mira u Parizu ugovor 10. Veljače 1947. koja pripaja Pulu Jugoslaviji. Nakon 1954.g granica između Slovenije i Hrvatske je uzduž rijeke Mirne. Prema hrvatski povjesničaru Stjepanu Srkulju, ovo je prvi put u povijesti hrvatske Istre da je pod hrvatskom jurisdikcijom.
Nakon raspada Jugoslavije - od 1991
Podjela Istre između Hrvatske i Slovenije radi se na bazi bivše republičke granice, koje nisu bile precizno definirane u bivšoj Jugoslaviji. Ostaje neriješen sukob između dviju zemalja u vezi precizne linija granice. Ona je postala međunarodna granica sa neovisnost dviju zemalja iz Jugoslavije u 1991. Budući da je Hrvatska demokrartska zemlja na prvim višestranačkim izborima u 1990.g. regionalna stranka Istarski demokratski sabor (IDS-DDI, Istarski Demokratski sabor ili Dieta democratica istriana) dosljedno je dobio većinu glasova i održava kroz 1990-tih položaj često suprotnih vladi u Zagrebu .